1. Uvod: Novo doba poslovne transparentnosti
U suvremenom poslovnom okruženju, održivost više nije opcija – ona postaje zakonska obveza. Počevši od 2025. godine, velik broj hrvatskih poduzetnika bit će dužan izvještavati o održivosti svog poslovanja, u skladu s izmjenama Zakona o računovodstvu koje implementiraju EU Direktivu o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD - Corporate Sustainability Reporting Directive).
Ovaj zakonski zaokret nije izoliran slučaj – riječ je o dijelu šire europske tranzicije prema održivom gospodarstvu, u kojemu je transparentnost o okolišnim, društvenim i upravljačkim (ESG) aspektima ključ za povjerenje ulagača, potrošača i regulatora.
2. Novi zakonski okvir u Hrvatskoj
Hrvatski sabor je krajem 2023. usvojio izmjene Zakona o računovodstvu, kojima se nacionalno zakonodavstvo usklađuje s CSRD direktivom. Ove izmjene uvode obvezu nefinancijskog izvještavanja, poznatog i kao izvještavanje o održivosti, za jasno određene skupine poduzetnika.
Tko su obveznici?
Prema izmjenama zakona, obveza se od 2025. primjenjuje na:
-
Velike poduzetnike, koji ispunjavaju najmanje dva od tri kriterija:
-
Više od 250 zaposlenih,
-
Ukupni prihodi veći od 40 milijuna eura,
-
Ukupna aktiva veća od 20 milijuna eura.
-
-
Subjekte od javnog interesa, uključujući društva čije se dionice nalaze na uređenom tržištu, kreditne institucije, osiguravajuća društva i sl.
Faze implementacije:
-
2025.: Početak primjene za velike poduzetnike i subjekte od javnog interesa koji već sada podliježu obvezi nefinancijskog izvještavanja.
-
2026.: Proširenje na druge velike poduzetnike koji dosad nisu izvještavali.
-
2028.: Uključivanje i malih i srednjih poduzetnika koji su izlistani na burzama (uz pojedine iznimke).
3. Što znači izvještavanje o održivosti?
Izvještavanje o održivosti odnosi se na obvezno i strukturirano izvještavanje o utjecaju poslovanja na okoliš, društvo i upravljanje, prema ESG načelima (Environmental, Social, Governance).
Obuhvaćeni sadržaji:
-
Okolišni aspekti (E):
-
Emisije stakleničkih plinova (Scope 1, 2 i 3),
-
Potrošnja energije i resursa,
-
Upravljanje otpadom, bioraznolikost.
-
-
Društveni aspekti (S):
-
Uvjeti rada, ravnopravnost, ljudska prava,
-
Utjecaj na lokalnu zajednicu.
-
-
Upravljački aspekti (G):
-
Antikorupcijske politike,
-
Struktura upravljanja,
-
Etički kodeksi.
-
Standardi i metodologija:
Od 2024. godine EU uvodi European Sustainability Reporting Standards (ESRS), koji predstavljaju obvezni okvir izvještavanja za poduzeća obuhvaćena CSRD-om. Podaci moraju biti kvantitativni i kvalitativni, usporedivi i provjerljivi.
4. Koga obuhvaća nova obveza?
Faze implementacije i primjeri:
1. Faza: od 2025.
Poduzeće „EcoTech d.d.”, proizvođač solarne opreme iz Splita, ima:
-
320 zaposlenih,
-
45 milijuna € prihoda,
-
izlistano je na Zagrebačkoj burzi.
Ovo poduzeće spada u kategoriju velikih poduzetnika i subjekata od javnog interesa, stoga već 2025. mora predati prvi izvještaj o održivosti za financijsku godinu 2024.
2. Faza: od 2026.
„MetalProm d.o.o.” iz Varaždina, proizvođač dijelova za automobilsku industriju:
-
280 zaposlenih,
-
42 milijuna € prihoda,
-
nije izlistano.
Od 2026. ulazi u obvezu, i mora do kraja te godine prilagoditi sustav izvještavanja, uključujući sve ESG komponente.
3. Faza: od 2028.
„GreenLife j.d.d.”, mala inovativna tvrtka iz Zagreba, izlistana na burzi, s 30 zaposlenih.
Iako mala, zbog statusa izlistanog društva, obveza izvještavanja ju zahvaća od 2028., uz mogućnost prijelaznog razdoblja.
5. Praktični koraci za poduzetnike
Priprema za izvještavanje o održivosti zahtijeva sustavan pristup. Ključne korake uključuju:
1. Analiza trenutnog stanja
-
Postoji li interni ESG okvir?
-
Prikupljaju li se potrebni podaci?
2. Razvoj ESG strategije
-
Postavljanje ciljeva (npr. smanjenje emisija, jednakost spolova),
-
Identifikacija ključnih pokazatelja učinka (KPI-eva).
3. Uključivanje svih odjela
-
Računovodstvo: analiza troškova, prikupljanje financijskih podataka,
-
Pravni tim: usklađenost s EU direktivama,
-
Održivi razvoj: izvještavanje, komunikacija, benchmarking.
4. Digitalni alati i vanjski partneri
-
Softverske platforme za ESG izvještavanje (npr. SAP Sustainability Control Tower, Enablon),
-
Angažiranje stručnjaka ili savjetnika (npr. TPA Hrvatska, konzultanti za održivost),
-
Edukacija zaposlenika kroz radionice i seminare.
5. Rizici nepoštivanja
-
Novčane kazne predviđene Zakonom o računovodstvu,
-
Reputacijski gubitak (gubitak investitora, narušeno povjerenje klijenata),
-
Nemogućnost pristupa EU fondovima i javnim natječajima.
6. Uloga revizora i transparentnosti
Izvještaji o održivosti neće biti samo interni dokumenti – oni moraju biti neovisno revidirani.
Tko vrši reviziju?
-
Ovlašteni revizori ili specijalizirane revizorske kuće, koje moraju imati znanje i iskustvo u ESG području.
Kako izgleda revizijski postupak?
-
Provjera podataka prema ESRS standardima,
-
Analiza sustava prikupljanja i obrade ESG informacija,
-
Ocjena točnosti i potpunosti izvještaja.
Integrirano izvještavanje
Trend ide prema spajanju financijskih i nefinancijskih izvještaja – tzv. integrirano izvještavanje, što dodatno povećava transparentnost i zahtijeva usklađeno djelovanje svih odjela u poduzeću.
7. Zaključak: Vrijeme je za djelovanje
Izvještavanje o održivosti nije samo administrativna obveza – to je prilika za jačanje povjerenja, diferencijaciju na tržištu i dugoročnu konkurentnost. Poduzetnici koji se na vrijeme pripreme bit će u značajnoj prednosti.
Savjet: Ne čekajte 2025. – krenite već danas:
-
Informirajte se putem cityportal.hr, mfin.gov.hr i TPA Hrvatska,
-
Uključite ključne dionike u proces,
-
Osigurajte edukaciju zaposlenika,
-
Postavite temelje održive strategije.
U svijetu u kojem je održivost valuta budućnosti, transparentno izvještavanje postaje ključ za opstanak i uspjeh. Budite korak ispred – jer odgovorno poslovanje počinje s podacima.
Preporučeni resursi za dodatnu edukaciju: